U prvoj kolumni ekpresnog tečaja čakavskog zajika naučih puno stvari. Večer prije tekst skoro nisam predala jer sam mislila da nije dovoljno dobar. Ali veselje koje je izazvala me je jako , puno, mnogo i veoma oduševilo. Kako bi se reklo „đust du it“ je lekcija numero uno.
Druga lekcija jest da jaaaaaako puno pišem. Na dugo i na široko, tanko i debelo. Čak su mi simpatično objasnili kako ljudima znaju oči ispast od količine riječi koje mogu nadrobiti. Znam. Razumijem. Jer broj riječi koje isprdim u minuti ponekad i meni izazove vrtoglavice.
Zato danas odmah gađamo u sridu. Ovo je ekspresni tečaj čakavskega – spešal maškarani edišoš. Pusni edišon. I ovo su meni srcu najmilije maškarane, karnevalske, pusne besedi i riječi.
Krećemo. Čuku čuku tu tuuuut.
BILIM BOLOM – infantilni, onomatopejski izraz koji pobliže opisuje zvončare. Zvončare smo apsolvirali u prethodnoj čakavskoj kolumni. Koju možete slobodno škicnut, rifrešati i pogledati OVDJE.
U principu je „bilim bolom“, s dječje točke gledišta, ono nešto što buči, zvoni i čuje se na kilometre. Prve dječje uspomene svakog stanovnika Ča-landa vežu uz gledanje bilim bolom performansa. Gledaš u te velike, bitne, šarene ljude i misliš da nikad nećeš biti toliko kul. Da nikad nećeš moći toliko bučiti, vikati i plesati u ritmu zvonkog praskanja metala o metal. Onda narasteš i shvatiš da i ne možeš nikada biti toliko kul.
Jer, jebat ga, Martina, tko ti kriv što si se porodila bez pišulina. Ostaje ti gledati u bilim bolom. Ili pak pisati o njima.
POBIRANJE JAJI – ovo nema veze sa seksom. Barem ne direktne. Nije poza iz Kama Sutre. Nit se u ovom procesu igra sa muškim Kinderjajcima. Ovo je posljednji u nizu pusnih blagdana. Završnica. Zadnji skosi, kako bi se reklo. To je period u kojem je svako markiranje iz škole opravdano. Kada je u redu ne doći na posao. Prvo tražiš slobodan dan. Ako ga ne dobiješ, moraš, ali moraš, moraš, moraš na lažno bolovanje. Jer jaja se neće sama pobrati. Smatram da bi za pobiranje jaji lažno bolovanje trebalo biti zakonom dopušteno. Više manje kao i lažne diplome, jel.
Jaja koja se pobiraju su obično kokošja, niti jedna životinja u tom procesu ne bude ozlijeđena i većinom se ni ne sjećaš da si ih pobrao. Jedine životinje koje eventualno pate u procesu pobiranja jaja su „blaga pijana“.
PUSNI TANAC – kostimirana konferencija someljera iz svih područja javnog i fiktivnog života. Uz ritmove, nekada Avsenikove tvornice harmonikaških hitova, danas Hemije, Nirvane, Italjane i Dubijoze, đuskaju i ponavljaju kako neće noćas doma, neće do zore. Jer jednom se samo živi. I tako dalje. Tu i tamo zaluta pokoji mišokovački hit. Glavni i obavezni ples ovih evenata je Potresujka (vidi dolje).
Ovo je pravi demokratski summit gdje ćete vidjeti krem de la krem naše i svjetske političke scene, precjednice i precjednike, saborske klaunove, prave klaunove, pripadnike oružanih snaga, milicije, policije, mehaničare, pčelice i mačkice kako kolektivno cijene pravu, kvalitetnu, kiselu kapljicu. Cijene, ispijaju i povremeno, žgaravicom izazvani, izbacuju tu istu kapljicu natrag prema van. U narodu poznat i kao Maskenbal.
POTRESUJKA – senzualan ples u kojem je glavna caka da moraš što više tresti tijelom. Ukoliko u tom procesu nekog plesača, koji uporno ulazi u tvoj plesni prostor, opizdiš laktom u nos, izbiješ mu zub, trepavicu ili nokte na nogama, ic okej. Znači da to dobro odrađuješ. U principu je twerkanje guzicom mačji kašalj za potresujku. Ujedno i statusni simbol pusnih tanaca. Tko ne zna potresujku – magarac.
Sebe bih autosvrstala u kategoriju onih što znaju potresujku, ali samo u vidno lelujavom stanju. Onda rasturam. Laktove. Noseve. Prste i nokte. Svih oko sebe. Što bi značilo da nisam magarac, više neka polukobila. Izuzetno je bitno organizirati sva someljersko-potresujska okupljanja u statički ispravnim zgradama. Čisto vibracija zbog i radi, jel.
Loša strana potresujke jest da se u cjelovečernjem performansu toliko istreseš pa ti se , kada konačno dođeš doma, više ništa drugo ne da tresti.
ŠPANJULET –elegantan, izduljen, primamljiv i mučo kalijente objekt. Jako lako zapaljiv. I nema veze sa Španjolcima. Ili ruletom. Najtraženiji je u kasnim noćnim satima maškaraneh tanci ( maskenbal ). Ima onih koji ga inače ne vole. I oni koji ne mogu bez njega. Koji ga uvijek moraju imati po ustima. No, u maškaranom šušuru teško mu je odoljeti. Ili ga stalno tražiš, žicaš i moljakaš ili ga pak mučki skrivaš u dubini svojih džepova i tvrdiš da ti je to bio zadnji. Iako je nevjerojatno zavodljiv, ljubiti se sa španjuletom je veoma bljakavo. Općenito ga imati po ustima je istovremeno ful kul i ekstremno bljak. Španjulet je cigareta. Ako me ikada pitate da li imam jednoga, znajte da mi je baš taj zadnji.
ŠKREBUT – veganska alternativa španjuleta. Sto posto prirodan, bez emulgatora, palminog ulja ili kemtrejlsa. Lako dobavljiv. Ima ga svako žbunje ili grm koji drži do sebe. Jeftin i nevjerojatno, ali nevjerojatno neukusan. Loša strana su ozljede prilikom konzumacije ove biljke. Možebitne opekline prstiju, usnica ili oboje su neizbježne. Drugim riječima lelujave grane koje se otrgnu i puše. Obično ih puše mlađi pripadnici pokladnih običaja. Sakriveni u šumi. Jer imaš tlinaest godina, kul si i sakramenski, sakriveni buntovnik. Ako to nije kul, urbano i moderno, onda ne znam ča je.
REĐIPET ili KASIĆ – ovo je jako bitan pusni predmet. „Pusni“ znači karnevalski. Ostale dane u godini ga koriste isključivo žene. I svi koji se tako osjećaju. Za vrijeme Pusta postaje esencijalan modni dodatak muške garderobe. Ređipet ili kasić je grudnjak. Obično je ređipet na muškarcu u najmanju ruku škandalozan. No, za Pust je toliko česta pojava da se smatra normalnom. Najčešće dolazi u paketu sa čarapama. Koje se onda stavljaju u njega. Ako si muško i dosad nisi imao čarape u svom grudnjaku, vrijeme je da se zapitaš da li ti stvarno držiš do svoje maškarane karijere. Okej je skinuti ženski grudnjak. Staviti ga na sebe je puno više kul i mačo.
KURBA PRASICA PUTANA – ova fraza obično zamjenjuje uskličnik na kraju rečenice. Ponajviše u emocijama nabijenim monolozima. Nju vidno nadrkani roditelji, supružnici ili prijatelji ponavljaju dok čekaju, dočekuju, prate ili paze na „ozljeđene“ sudionike poklada. Kada maškarani mladunci kasne doma. Kada im je ujeban centar za ravnotežu, onaj za govor ili svi centri odjednom. Kada muževi fulaju kuću, kada se ne uspiju sjetiti gdje im je kuća, zaborave gdje su parkirali auto. Kada žene zaborave gdje su im muževi. Kurva putana prasica je savršen uzvik za sve navedene pusne situacije. I općenite životne, nadrkane trenutke.
Primjer korištenja fraze: „Pepić, pak najzada, opet si se nakramal, kurba putana prasica“.
U doslovnom prijevodu na Rvacki bi to bila svinjolika kraljica noći. Što nema baš nekog smisla. Ali zato „kurba putana prasica“ ima.
VAZAN – u kontekstu pokladnih običaja Vazan ima esencijalnu ulogu. Toliko je bitno točno vremensko pozicioniranje Vazma da se je oko njega razvila cijela znanstvena kategorija pod nazivom „koliko šetimani ima Pust?“. Ako Vazan dođe prerano, Pust je kratak, sladak i dinamitan. Što obično podrazumijeva obilno bolovanje nakon Pepelnice. Ako Vazan mrvu zakasni, Pust će biti obilan i tehnički zahtjevan. Znanstvena kategorija uključuje pomno računanje vremena unatraške, od Vazma da Antonje, brojanje pusnih šetimani (tjedana) te napredno korištenje kalendara.
KRAMPI ĆE PADAT Z NEBA– radi se o teškom, opasnom poljoprivrednom alatu koji pada sa neba. Nešto slično se je davnih dana znalo dešavati na Grobničkom polju, u varijanti gorućeg kamenja koje je mrvicu rokalo po Mongolima. Pretpostavlja se da je za ovo podneblje takva pojava hladnog ili gorućeg, poljoprivrednog ili mineralnog oružja koje pada sa neba normalna pojava.
Drugim riječima, ovo je slikovita vremenska prognoza na čakavski način. Jako, jako, jako bitna za vrijeme Pusta. Karnevala. Jer ako krampi padaju sa neba znači da će biti dažja. Kiše. Što podrazumijeva da zvonČari neće delat „bilim bolom“. Da maškare neće pobirat jaja. U slučaju padanja krampova sa neba, na scenu stupa dobra stara „KREPAT MA NE MOLAT“. Ilitiga prkos na čakavski način. U slobodnom prijevodu – mogu i krampi padat sa neba, jaja će bit pobrana, a zvončari će odradit svoj bilim bolom „krug“. Kolo.
Prigodni uzvici kada krampi padaju z neba su: OŠTIJA, PORKO LADRO, KURBA PUTANA PRASICA, A VA MANE, JEZUS I MARIJA te dobri stari KRIŠTODIJOSANTO.
Ima još jako puno lijepih, emocijama nabijenih čakavskih, maškaranih, pusnih riječi. Besed. Ovo je samo jedan mali djelić njih. I svaka me veže uz neka lijepe memorije. Sjećanja. I sva ona se mogu objediniti u jednu riječ:
PUST – Prva i osnovna definicija Pusta jest da je to GODIŠNJE DOBA. Točnije, postoje dva godišnja doba. Prvo je proljećeljetojesenzima. To je samo period u kojem se iščekuje drugo doba. Ono bitno doba. Pusno doba. A to doba je najbolje, najdraže i najljepše. Netko voli jesti klice u umaku od zraka i odlaziti u teretane. Da bude superseksi, rešpečena pičoka na plaži. Netko voli smrznute zglobove, zaleđene bale iz nosa i smučanje. Ima onih što u proljeće zuje ko pčelice. I onih što obožavaju kiše jesenje. O-o-o-o. Ja sve to simpatiziram. Ali Pust volim.
Jer je to ono divno doba godine kada su transvestiti kul. Kada muško može hodati okolo sa svojim „paketom za potomstvo“ utegnutim u najlonke. Žena može biti brkata. Bez osuđivanja. Tada je to u redu. Zabavno. Smiješno. Dopušteno. Možeš okačiti pedeset nijansi boja na sebe i nitko te neće čudno gledati. Možeš se našminkati ko Maria Azucena de Guadalupe y Acapulco iz meksičkih trakavica i bez beda takva/av otići u trgovinu, školu, čak i na posao. I zato je lijep. Nema osuda. Nema granica. Samo da je veselo.
Riječ je to koja se teško može opisati. Objasniti. To je gušt. Ljubav. Ponos. Sreća. Sloboda. Kreativnost. Na koncu konca, PUST je zaista svašta nešta. U svom tom švaštavilu on je i životna škola. On dokazuje da su stvari relativne. Godišnje doba može biti ono što si učio u školi. Ili ono ča/što ti srce govori da je godišnje doba. Grudnjak, kasić i ređipet je žensko antigravitacijsko pomagalo. Ali može biti i muški odjevni predmet.
Zima može biti duga, hladna i depresivna. Ili luda i nezaboravna. Ljudi usamljeni. Ili se družiti. Možeš prihvatiti stvari kakve jesu. Ili ići protiv struje. Protiv krampova što padaju s neba. Možeš pobirat jaja, nosit ređipet i žicat španjulet ili samo stajati sa strane i promatrati život kako prolazi. U životu uvijek možeš odustati. Ali uvijek možeš i „krepat ma ne molat“.
I… ŽIVIO PUST
Tekst: MARTINA KINKELA
Kontakt: KINKI MONOLOZI
EKSPRESNI TEČAJ ČAKAVSKOG vol 1.
Ostavite komentar