Zvončarska tradicija

“Smatram da sam prava „pusna ženska“ što podrazumijeva kvalifikacije da uživam u pustu, aktivno se maskiram, plešem, sudjelujem u organizacijama… Od svih događanja koja se na našem području održavaju tijekom karnevala najviše volim zvonačrske pohode. I to one tradicionalne koji se održavaju nedjeljama, nekada i subotama, a posebno na pusnu nedeju, pusni podnejak i pust (utorak).

Naravno, zvončara mi je drago vidjeti i na smotrama i paradama, ali ovo je ipak poseban gušt. Tu oni pokažu baš onu svu svoju snagu.

Pogotovo zvončari koji se „kriju“ iza maske. Tako jako, moćno, sirovo, baš onako muški, znojno, dlakavo… Evo i sada, dok ovo pišem osjećam trnce. A biti u njihovoj blizini, osjetiti zagrljaj zvončara, znajući da je to nešto što su radili i pred petsto godina i što će raditi još najmanje toliko, posebno je zadovoljstvo…

A kada onog jednog svog posebnog muškarca, koji i inače na tebe djeluje očaravajuće, vidiš pod punom zvončarskom spremom, sa svom svojom jakošću i krepošću, sve staje! Jednostavno ne možeš dočekati trenutak da mu uletiš u zagrljaj, da osjetiš kako je to kada živa nematerijalna kulturna baština, tebi, baš tebi, pokazuje kako se voli, ljubi…, e to je strast, kemija i ljubav na jednom mjestu!” M.K. pusna ženska

Zvončarska tradicija: nošenje maski kojima čovjek tjera zle duhove i obilježava proljeće prisutna je na svim brdskim prostorima. Ovaj se običaj posebno ukorijenio na području Kastavštine. Naš je kraj, pa tako i općine Matulji iznjedrio različite zvončarske skupine koje su nezaobilazan dio karnevalskog rituala.

Zvončari obilježavaju sam početak Karnevala – prva zvončarska zvona oglase se na Žejanama i Munama na Sveta tri kralja (06. siječnja), a na Antonju (17. siječnja) u svim drugim mjestima općine.

Danas na području općine Matulji razlikujemo zvončarske skupine iz Rukavca, Zvoneće, Bregi, Brguda, Muna, Žejana, Mučića, Korenskega, Vlahovega Brega i Frlanije.

Ove se skupine međusobno razlikuju po dijelovima garderobe ili karakterističnom zvončarskom hodu, te dodacima koje nose. Svi nose bijele hlače, sa ili bez crvene crte, osim u Rukavcu gdje nose jutene hlače “na cindrići”, mornarske majice ili karirane košulje, ovčju kožu oko vrata ili pojasa, tri zvona, “facolić” i “facol”.

Rukavački, zvonejski, brežanski, brgujski, mučićevi, Korensko, Vlahov breg i frlanski zvončari na glavi nose šešir sa cvijećem od krep papira raznih boja – “krabujosnica”, dok munski i žejanski zvončari nose šešir koji na sebi ima trake raznih boja dužine od vrha šešira do poda.

Raskoš boja i motiva zvončari predstavljaju na već tradicionalnoj “Zvončarskoj smotri” koja se od 1995. godine   na poticaj pok. prof. Borke Kalčić Jugo održava u Matuljima.

Jedino ovdje možete vidjeti svu ljepotu zvončara. Buka zvona, miris ovčje kože, šarenilo cvijeća na šeširima – na trenutak povjerovati ćete da će zima zaista sutra nestati i ustupiti mjesto proljeću.

Pod motom “se za stare užanci” zvončari ovdje predstavljaju posebnosti svoga kraja i na najbolji mogući način prenose kulturno nasljeđe na mlađe generacije. Tu možete vidjeti zvončarska kola, pokrete, nošnju, pratnju i sve ono što čini zvončare i Zvončarsku smotru posebnom.

Kao centar zvončarske tradicije u Europi, Matulji svoja vrata otvaraju i drugim skupinama iz Hrvatske i inozemstva koji imaju običaje maskiranja slične zvončarskima.

Posjetite nas na Zvončarskoj smotri u subotu 25,02. – upoznajte našu tradiciju, neka ona postane dio Vas!

Brežanski zvončari, Brgujski zvončari, Halubajski zvončari, Mučićevi zvončari, Munski zvončari, Rukavački zvončari, Zvonećanski zvončari, Žejanski zvončari, Zvončari Frlanije, Zvončari Vlahovogega Brega i Zvončari Korenskega upisani na UNESCO reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine svijeta.

Tekst: TZ Matulji

Foto: PHOTO NET Tourism Promotion Network