U narodnim vjerovanjima, postoje razne legende o Buri u liku mlade djevojke

U narodnim vjerovanjima, postoje razne legende o Buri u liku mlade djevojke.

Petar Zoranić u svom romanu „Planine“ zapisao je jednu verziju legende. Prema toj narodnoj priči, Bura je bila mlada i vrlo lijepa, ali i ohola djevojka, plemenitog roda. Zbog svoje naprasitosti i oholosti, odbijala je redom sve prosce. Svoju ljepotu ipak je previše hvalila i dičila se njome, i jednom prilikom izjavila je da je ljepša i od samih besmrtnih vila. Zbog takve oholosti, Bog ju je ošinuo gromom i bacio u pakao. Kad god neka žena zgriješi istim grijehom, ohološću, ona gorko uzdahne sjećajući se svog nekada sretnog života. Od njenih uzdaha nastaje snažan i hladan vjetar, bura.

Prema drugoj legendi, bura je djevojka koja se muči i ranjava po krovovima i drveću kad netko opsuje vjetar. Za osvetu, može onome tko je opsovao vjetar zapaliti kuću iskrom iz dimnjaka. Zbog toga, prema narodnim običajima, buru se nikad nije smjelo opsovati.

Izvor: Wikipedija

O gđi Buri – općenito:

Vjerojatno nema osobe koja je na svojoj koži osjetila udare jake i olujne bure i zaboravila to iskustvo! Čak i oni kojima se to nikada nije dogodilo, znaju da je bura nejednoličan, mahovit vjetar koji te „propuše do kostiju“.

Snažna bura stvara brojne probleme  u prometu  u što se mogu osvjedočiti oni, koji na svom putu prema jugu, prolaze autocestom između Svetog Roka i Maslenice, često zatvorenom zimi, a za neke kategorije vozila i ljeti. Jaka i olujna bura prevrće kamp prikolice i kamione, brodice u lukama (koje nisu potpuno zaštićene od bure), a orkanska čupa i drveće.  Mjesta na kojima često puše bura prepoznaju se po karakterističnom povijenom raslinju.
Bura nastaje kad se hladan zrak obrušava na istočnu obalu Jadrana sa obližnjih planina (Dinara, Mosor i Biokovo), koje se protežu usporedo s obalom, dakle približno iz smjera sjeveroistoka. Stvaran smjer bure ovisi o lokalnoj topografiji pa može varirati i prema istoku i prema sjeveru. Hladan zrak se kanalizira kroz planinske prijevoje pa je u mjestima ispod prijevoja bura češća i jača.

Tko još nije čuo za čuvenu senjsku buru koja puše  ispod velebitskog prijevoja Vratnik!? Po jakoj buri poznati su i Rijeka, Maslenica, Split, Makarska i Vrulje. Češće i jače bura puše zimi te na sjevernom Jadranu, a prati ju i pad temperature.

Najjači udar bure dosad je službeno izmjeren 21.12.1998. na Masleničkom mostu i iznosio je 248km/h.

Ovisno o prevladavajućim sinoptičkim situacijama razlikujemo anticiklonalnu (vedru), ciklonalnu (mračnu ili škuru)  i frontalnu buru.

Mračna ili škura bura

Mračna bura nastaje kad ciklona prelazi preko Jadrana, a nad srednjom Europom jača anticiklona. Na prednjoj strani ciklone tada puše jugo, a na stražnjoj, uz više oblaka i mogućnost kiše, bura. Ako se ciklona brzo premješta preko Jadrana, mračna bura ne traje dugo, no ako se ciklona zadrži nad Jadranom, tada na njegovom južnom dijelu puše jugo, a na sjevernom bura.

Ciklona se razmjerno brzo kreće duž Jadrana te mračna bura kratko traje i prelazi u vedru buru. Neugodnija je od vedre. Oblačni sloj iz kojeg pada kiša ili snijeg tijekom mračne bure ne nastaje u zraku bure koja se spušta niz primorske planine kao što je slučaj kod vedre bure, već u toplom zraku koji se pred njim uzdiže i na visini kreće prema kopnu.

Bura stvara kratke i brze valove, čiji vrhovi se razbijaju i pretvaraju u bijele morske kreste, a jaki udari bure mogu podizanjem kapljica vode u zrak stvoriti i morsku prašinu.

Uz buru se vežu i oblačne kape na vrhovima Velebita i Biokova, naime prije početka puhanja bure oblaci prekriju vrhove planina. Zrak za vrijeme bure nije zasićen vodenom parom (suh je), pa stoga u njemu uglavnom nema oblaka, nego prevladava vedro vrijeme. Mračne bure su praćene oblacima koji nastaju u toploj i vlažnoj visinskoj struji, dakle iznad bure.

Stanovnici priobalja od davnina se od bure brane i načinom gradnje svojih kuća: osnovni građevni materijal je kamen, prozori su maleni i nema ih sa sjeverne strane kuća, os krovova je okrenuta u smjeru sjever- jug, a ulice u pravcu istok- zapad da se izbjegne kanaliziranje vjetra kroz njih.

Ima bura i svoje dobre strane, ili barem jednu, gurmansku – raspršuje sol po otočkoj travi, pa u kombinaciji s aromatičnim travama otočkoj janjetini daje nezamjenjiv okus,  a ne zaboravimo niti činjenicu da se pršuti suše upravo na njoj! Za trajanja ne odveć jake bure, sunčano, vedro i svježe vrijeme, kao i suh zrak, uvjetuju povoljne biometeorološke prilike.

Izvor: http://www.meteo-info.hr/

Fotografije: DENIS VIŠKANIĆ